Maligni melanom
Melanom je tumor koji nastaje u pigmentnim stanicama kože, tzv. melanocitima. Osim na koži, rijetko se može se javiti i u području oka, vidljivih sluznica (npr. usne, nosne šupljine ili anogenitalnog područja) te sluznica unutarnjih organa. U odnosu na većinu ostalih tipova tumora kože, melanom se zbog svoje sklonosti relativno ranom regionalnom, a kasnije i metastaziranju u udaljene organe, smatra visoko malignim tumorom. Iako na sreću spada u nešto rjeđu skupinu kožnih tumora (oko 3% svih kožnih tumora), pažnje je vrijedan podatak o stalnom porastu broja novooboljenih u čitavom svijetu. Tako se u posljednjih tridesetak godina učestalost melanoma u Hrvatskoj povećala za 300 posto, te prema gruboj statistici od njega godišnje oboli 13,2 na 100.000 stanovnika (2005).
Uzroci i faktori rizika
Kako se maligni melanom u većini slučajeva javlja na dijelovima tijela izloženima suncu i to u osoba koje su se prekomjerno a najčešće bez zaštite izlagale sunčevoj svjetlosti, smatra se da je UV zračenje (bilo sunčevo ili umjetno – putem solarija) glavni čimbenik u nastanku malignog melanoma. Važno je naglasiti da naša koža ima sposobnost ˝pamćenja˝ opeklina tj. oštećenja kože još od najranijeg djetinjstva. Tako se podatak o tri i više opeklina s mjehurima kao posljedicama sunčanja, a osobito prije 20. godine života, smatra rizičnim za kasniji razvoj melanoma. Porodična anamneza o oboljelima od melanoma također povećava rizik u ostalih krvnih srodnika. Osobna anamneza preboljelog melanoma kao i ne-melanomskih karcinoma kože također predstavlja rizik. Iako se može razviti i na prethodno nepromijenjenoj koži, melanom se u preko polovice slučajeva razvija iz već prisutnih madeža tj. nemalignih promjena na koži. Postojanje većih (preko 0,5 cm) te brojnijih madeža a svakako atipičnih, tzv. ˝displastičnih˝ madeža, predstavlja povećan rizik za malignu alteraciju. Normalni madeži općenito su simetrični i manji od 0,5-0,6 cm u promjeru, oštro su ograničeni od okoline te ravnomjerno pigmentirani. Prisutni su već prilikom rođenja ili pak nastaju tijekom života, a pojedini madeži mogu i potpuno nestati. S druge strane, smatra se da 1 od 10 ljudi ima barem jedan atipičan madež tzv. ˝displastičan nevus˝. Takvi madeži odstupaju od uobičajnog izgleda neravnomjernom bojom, veličinom (često iznad 1 cm) ili nepravilnim oblikom te predstavljaju opasnost od maligne alteracije. Iako svijetla put povećava rizik od razvoja melanoma, i ljudi tamnije puti mogu oboljeti od ove maligne bolesti. Tako su neki oblici melanoma, primjerice onog koji se razvija na sluznicama ili u području nokta tj. na područjima koja nisu pod direktnim utjecajem UV zračenja, češći kod osoba tamnije boje kože. Na kraju treba spomenuti kako i imunosupresija tj. značajno smanjena obrambena sposobnost organizma uslijed na primjer: transplantacije, leukemije ili AIDS-a, također može pogodovati nastanku melanoma.
Izgled i dijagnoza melanoma
Poznato je kako se melanom na koži najčešće javlja na mjestima izloženima suncu: licu, leđima, rukama i nogama. Međutim ne smiju se previdjeti ni ostale moguće lokacije melanoma na koži: vlasište, dlanovi, tabani, ležište nokta te prsti na rukama i na nogama. Melanom se može pojaviti u različitim morfološkim oblicima te ne postoji jedinstven i tipičan izgled melanoma. Njegov nastanak signalizira ili promjena u madežu koji je do tada postojao, ili pojava nove neuobičajene tvorevine na koži. Boja je najčešće nejednolika, a varira od svijetlo do tamnosmeđe i crne te plavkasto crne i sive boje. Mogući su i tzv. amelanotični, odnosno nepigmentirani oblici melanoma. Često su prisutne i sekundarne promjene poput: ulceracija, krusti, vlaženja i sklonosti krvarenju na dodir.
Sumnju na melanom mogu dakle pobuditi odstupanja od uobičajenog izgleda pigmentiranih promjena kože, prema mnemoničkom pravilu ABCDE:
A – (engl. asymmetry) asimetrija.
B – (engl. borders) granice; nepravilna ograničenost, ponekad i uz satelitske manje pigmentacije u okolini.
C – (engl. color) boja; vrlo tamna ili nejednolika, tj. različite boje unutar pigmentacije, kao i svaka promjena boje.
D – (engl. diameter) promjer veći od 5 mm.
E – (engl. evolution) ˝razvoj˝ tj. svaka promjena kožne pigmentacije, npr. zadebljanje. Također i svako ljuskanje, svrbež, krvarenje, sekrecija ili promjena u teksturi.
Uputno je povremeno pregledati vlastite madeže, one teže dostupne i uz pomoć ogledala, najbolje jednom mjesečno. Ne treba zaboraviti vlasište, nokte, dlanove i tabane, kao ni anogenitalno područje. Osobama s povećanim rizikom od razvoja malignog melanoma svakako se uz samokontrolu preporuča i specijalistički pregled kože jednom godišnje.
Liječenje
Osnovna terapija melanoma je kirurško odstranjenje. Stadij bolesti pa tako i daljnje liječenje i prognoza prvenstveno ovise o debljini tumora (Breslowljeva klasifikacija) koju određuje patolog analizirajući odstranjeni tumor pod mikroskopom. Prilikom odstranjenja melanoma može se u istom aktu učiniti i tzv. ˝sentinel biopsija˝ tj. utvrđivanje zahvaćenosti limfnog čvora vrata u kojem se najprije očekuju regionalne metastaze tumora. Takav postupak nije potreban kod početnih, tankih melanoma koji ne metastaziraju. Međutim, ponekad će obzirom na debljinu tumora ili na zahvaćenost limfnih čvorova vrata biti potrebna i opsežnija operacija limfnih čvorova na toj strani vrata. Ovisno o stadiju proširenosti bolesti dodatne terapije koje dolaze u obzir su radio-, kemo- te imunoterapija.
Prevencija
Iako je melanom tip tumora kože s najvećim afinitetom za stvaranje metastaza, bitno je naglasiti da ukoliko se otkrije u početnom stadiju postoji mogućnost gotovo 100 % izlječenja. Međutim primarna prevencija nastanka melanoma je svakako najsigurnija. Potrebno je pridržavati se dobro znanih uputa; izbjegavati sunce između 10 ujutro i 5 sati popodne, a prilikom boravka na suncu koristiti kremu s visokim zaštitnim faktorom (najmanje SPF 15), zaštitnu odjeću te UV zaštitne naočale.